26aug

Kada i koliko često treba kontrolisati pritisak u gumama?

Proveru pritiska u gumama najbolje je raditi najmanje jednom mesečno, kao i obavezno pre dužih putovanja. Idealno je meriti kada su gume hladne, jer se u toku vožnje guma zagreva, a time i pritisak privremeno raste. Takođe, pritisak treba proveriti pri svakoj nagloj promeni spoljne temperature, jer čak i razlika od 10°C može da utiče na odstupanja od preporučenih vrednosti.

Zašto je važno redovno proveravati pritisak?

Pritisak u gumama nije samo tehnički detalj – on direktno utiče na bezbednost, ekonomičnost i dugovečnost guma:

  • Bezbednost u vožnji: Prenizak pritisak povećava trenje i grejanje gume, što može izazvati pucanje. Previsok pritisak smanjuje dodirnu površinu sa asfaltom i vozilo gubi stabilnost, posebno pri naglim manevrima i kočenju.

  • Potrošnja goriva: Kada gume nisu pravilno naduvane, vozilo troši više goriva zbog povećanog otpora kotrljanja. Statistika pokazuje da samo 0.5 bara manje od preporučenog pritiska može povećati potrošnju goriva i do 5%.

  • Habanje guma: Nepravilan pritisak dovodi do neravnomernog trošenja – prenizak pritisak troši spoljne ivice, dok previsok oštećuje sredinu gazećeg sloja.

Kako pravilno izmeriti pritisak u gumama?

  • Nađi preporučene vrednosti – One su obično na nalepnici unutar vozačevih vrata, na poklopcu rezervoara ili u uputstvu za vozilo. Za prednje i zadnje gume vrednosti često nisu iste.
  • Koristi pouzdan merač – Mehanički ili digitalni manometar je precizniji od onih na benzinskim pumpama, koji često nisu kalibrisani.
  • Meri dok su gume hladne – Idealno je proveriti pritisak ujutru, kada automobil miruje nekoliko sati.
  • Podesi pritisak – Ako je prenizak, dopumpaj vazduh. Ako je previsok, ispusti malo.

Faktori koji utiču na pritisak


  • Spoljna temperatura – Zimi pritisak u gumama prirodno opada, dok leti raste.

  • Opterećenje vozila – Kada voziš pun automobil ili prevoziš teret, koristi vrednosti za „puni pritisak“ koje su navedene u uputstvu.

  • Vrsta puta i stil vožnje – Na autoputu i pri većim brzinama gume zahtevaju stabilniji pritisak kako bi se smanjilo pregrevanje.

  • Sezonske gume – Letnje, zimske i sve-sezonske gume mogu imati različite preporučene vrednosti pritiska.

    Najčešće greške vozača

    • Zaboravljanje rezervnog točka – u hitnim situacijama može biti od presudnog značaja.

    • Oslanjanje samo na pumpe – manometri na pumpama često daju pogrešna očitavanja.

    • Ignorisanje signala – vozilo koje vuče u stranu, poskakuje ili je teško za upravljanje može ukazivati na loš pritisak.

    • Dugotrajna vožnja s pogrešnim pritiskom – vodi ka skupim popravkama i većem riziku od nezgoda.

      Bonus savet: kako pritisak utiče na troškove vožnje?

      Pravilno naduvane gume mogu da produže njihov radni vek i do 20%, a istovremeno smanjuju potrošnju goriva. To znači da redovna provera ne štedi samo gume već i novac.

      Zaključak

      Redovna kontrola pritiska u gumama je jednostavan i brz postupak koji može značajno da poveća bezbednost i smanji troškove vožnje. Najbolje je proveravati ga barem jednom mesečno, pre svakog dužeg puta i kada se vreme naglo promeni. Ako nemaš naviku da to radiš, postavi podsetnik u telefonu – tih nekoliko minuta mesečno može da napravi veliku razliku u sigurnosti i udobnosti vožnje.

 

25aug

5 razloga zašto je vožnja zimskih guma leti opasna

5 razloga zašto je vožnja zimskih guma leti opasna

Iako se mnogim vozačima čini praktično da tokom cele godine koriste isti set guma, stručnjaci i testovi pokazuju da je vožnja zimskih guma u letnjim uslovima rizična i skupa odluka. Zimske gume su konstruisane za niske temperature, sneg i led, dok su letnje optimizovane za tople i suve ili mokre kolovoze. Kada se zimske gume koriste tokom leta, vozač se suočava sa ozbiljnim bezbednosnim i ekonomskim problemima. Evo pet najvažnijih razloga zašto to nije dobra praksa.

1. Produžen put kočenja – opasnost za svakog vozača

Najveća opasnost korišćenja zimskih guma na visokim temperaturama jeste znatno duži put kočenja. Testovi ADAC-a pokazali su da pri brzini od 100 km/h vozilo sa zimskim gumama može imati i do 16 metara duži put kočenja nego vozilo sa letnjim gumama. Razlika od nekoliko metara može biti presudna – da li ćete se zaustaviti pre pešačkog prelaza ili ćete naleteti na njega. Na mokrom kolovozu ta razlika je nešto manja (6–8 metara), ali i dalje dovoljno ozbiljna da poveća rizik od sudara ili nezgode.

2. Slabija stabilnost i kontrola u krivinama

Zimske gume su napravljene od mekše gumene smeše koja zadržava elastičnost na temperaturama ispod +7°C. Na letnjim temperaturama, koje često prelaze i +25°C, ta mekoća postaje problem – guma se deformiše pod opterećenjem i gubi čvrstinu. Rezultat su slabija preciznost upravljanja, lošija kontrola u krivinama i povećana mogućnost proklizavanja. U naglim izbegavajućim manevrima, kada je potrebna maksimalna stabilnost, razlika u performansama može odlučiti ishod situacije.

3. Ubrzano trošenje i kraći životni vek guma

Još jedan razlog zašto ne treba koristiti zimske gume tokom leta jeste ubrzano habanje. Zbog toplote, mekani gazeći sloj se brže troši, a prema Michelin testovima, jedan mesec vožnje po letnjim temperaturama može oštetiti zimske gume koliko tri meseca normalne zimske vožnje. To znači da set zimskih guma, koji bi u normalnim uslovima trajao četiri do pet sezona, može izgubiti funkcionalnost već nakon dve do tri. Dakle, vožnja sa zimskim gumama leti nije samo nebezbedna – već i dugoročno skuplja.

4. Povećana potrošnja goriva – skriveni trošak

Zbog mekše strukture i dublje šare, zimske gume imaju veći otpor kotrljanja. To znači da je motoru potrebno više energije za kretanje vozila, što se direktno odražava na potrošnju goriva. Prema TÜV testovima, zimske gume u letnjim uslovima mogu povećati potrošnju od 3% na autoputu do čak 10% u gradskoj vožnji. Ako mesečno prelazite oko 1.000 km, to znači dodatnih 50–100 evra troška godišnje samo zbog pogrešnog izbora guma.

5. Veći rizik u hitnim manevrima i potencijalni pravni problemi

Kada dođe do iznenadnih situacija na putu – naglo kočenje, izbegavanje prepreke ili oštar ulazak u krivinu – zimske gume se pokazuju kao nepouzdan izbor. Bočno prianjanje može biti i do 20% slabije nego kod letnjih guma, što znači da vozilo lakše gubi putanju i postaje teže za kontrolu. Uz to, iako vožnja sa zimskim gumama leti nije zakonom zabranjena u Srbiji, u pojedinim evropskim zemljama može se smatrati neodgovornim ponašanjem vozača. Osiguravajuće kuće ponekad koriste ovu činjenicu da smanje ili odbiju isplatu štete ako gume nisu bile primerene uslovima.

Zaključak

Vožnja zimskih guma tokom leta nosi mnogo rizika – od produženog puta kočenja, preko slabije stabilnosti, do većih troškova goriva i bržeg habanja guma. Čak i ako vozite mali broj kilometara, posledice u slučaju nezgode mogu biti ozbiljne. Najbolji savet je jednostavan: koristite letnje gume leti, a zimske zimi. Tako ćete sačuvati sigurnost, produžiti životni vek guma i smanjiti troškove održavanja.


Design & Support 09.rs / FIRMA.co.rs